Poremećaji iz spektra autizma

 

Autizam je prvi put identificiran 1943. u SAD-u. Istodobno, njemački znanstvenik, Dr. Hans Asperger opisao je blaži oblik bolesti koji je danas poznat kao Aspergerov sindrom. Ove dvije bolesti su navedene u DSM IV (Dijagnostički i statistički priručnik mentalnih poremećaja), i čine dva od pet razvojnih poremećaja koji pripadaju poremećajima iz autističnog spektra. Ostali su Rettov sindrom, pervazivni razvojni poremećaj, te dezintegrativni poremećaj u djetinjstvu. U svibnju 2013. objavljen je dijagnostički priručnik DSM V, prema kojemu su svi poremećaji autizma spojeni u jednu krovnu dijagnozu - poremećaji autističnog spektra (PAS). 

nature-wallpapers-girl-and-bubbles-wallpaper-35208

Poremećaj iz  spektra autizma može biti povezan s intelektualnim teškoćama, teškoćama u motoričkoj koordinaciji i pozornosti, te fizičkim zdravstvenim problemima, kao što su spavanje i gastrointestinalni poremećaji. Poremećaji autističnog spektra su velika i raznolika skupina poremećaja rane dječje dobi nepoznate etiologije. Unatoč nizu istraživanja, uzroci nisu posve razjašnjeni. Znanstvena istraživanja ukazuju na to da se radi o nasljednom neurorazvojnom poremećaju, kao i o utjecaju faktora okoline.

Češće se javlja kod dječaka nego kod djevojčica (4,3:1).  

logopedska terapija 2

Osnovna obilježja poremećaja iz spektra autizma su:

  • teškoće u socijalnim interakcijama,
  • teškoće neverbalne i  verbalne komunikacije,
  • neuobičajeno ponašanje,
  • ograničene aktivnosti i interesi,
  •  stereotipije.

Čini se da autizam ima svoje korijene u vrlo ranom razvoju mozga. Ipak, najočitiji znakovi autizma i simptomi autizma imaju tendenciju pojavljivanja između 2. i 3. godine života.

Zahvaljujući većem senzibilitetu društva, te mogućnostima rane procjene i otkrivanja  autizma kod djece prosječne inteligencije i s blagim jezičnim kašnjenjenjem, ali jasnim odstupanjima u razvoju socijalne komunikacije dovode do dijagnosticiranja  poremećaja iz  spektra  autizma u sve mlađoj dobi. Istraživanja pokazuju da rana dijagnostika, kao i rana intervencija mogu poboljšati rezultate habilitacije i prilagodbe djece s autizmom.

Može se reći da je prividno povećanje pojavnosti autizma koje se uočava u cijelom svijetu rezultat preciznije dijagnostike, promjene dijagnostičkih kriterija i veće senzibilizacije javnosti za probleme osoba sa autizmom. Naime, najnovija istraživanja pokazuju da se pojavnost  poremećaja iz spektra autizma u proteklih 50 godina povećala čak 15 puta; procjenjuje  se  da se  poremećaji  iz spektra autizma javljaju u omjeru  20 na 10 000 novorođene djece.

ŠTO JE VISOKO FUNKCIONIRAJUĆI AUTIZAM?

Uočeno je da neke osobe s autizmom imaju vrlo izražene vještine vizualne percepcije, osjećaj za glazbu, matematiku ili umjetnost. Posebne sposobnosti osoba s autizmom promovirale su ovaj poremećaj i senzibilizirale javnost, osobito nakon što je snimljen film "Kišni čovjek", koji je dobitnik četiri Oscara.

Suština odstupanja kod djece s visoko funkcionirajućim autizmom odnosi se na smanjenu sposobnost percipiranja misli i osjećaja drugih osoba   (teorija uma).

Na internetskoj stranici Autism Speaks navode ove osobine djece s visoko funkcionirajućim autizmom:

  • prosječne i iznadprosječne intelektualne sposobnosti
  • razvijena pozornost za detalje (i otežano uviđanje "veće slike")
  • izvanredno poznavanje područja za koje imaju snažno razvijen interes
  • vrlo izražene vještine vizualne percepcije
  • teškoće percipiranja tuđih osjećaja
  •  teškoće predviđanja tuđeg ponašanja
  • teškoće predviđanja kako će njihovo ponašanje utjecati na druge
  • teškoće razumijevanja pravila socijalne interakcije
  • teškoće uvida u perspektivu druge osobe

POTICANJE RAZVOJA DJETETA S POREMEĆAJEM IZ  SPEKTRA AUTIZMA PODRAZUMIJEVA:

- RANU INTERVENCIJU

- IGRU KAO NAJBOLJI NAČIN UČENJA

- OSNAŽIVANJE KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA

(razvoj predjezičnih vještina, poticanje interakcije kroz svakodnevne aktivnosti i terapijske postupke)

- UVOĐENJE NEKOG OBLIKA POTPOMOGNUTE KOMUNIKACIJE

pesc-razmjena-slika