Predškolski program koji se u Logosu provodi u okviru Kraćeg programa za poticanje razvoja jezika, govora i predčitačkih vještina, potiče cjelokupni psihofizički i socijalni razvoj svakog pojedinog djeteta kroz samostalno sudjelovanje u aktivnostima i sadržajima usmjerenima na stimulaciju razvoja komunikacije i svih područja razvoja jezika i govora. U središtu ostvarivanja odgojno obrazovnog programa je usmjerenost na interese i potrebe djece pri čemu se uvažava osobnost i specifičnosti razvoja svakog djeteta kroz poticanje na samostalnost i kreativnost u izražavanju uz poštivanje prava na različitost. Osim aktivnosti usmjerenih osnaživanju jezičnog razumijevanja i izražavanja (slušanje i pripovijedanje priča, stihova i brojalica; razumijevanje govornih uputa; igre govorne gimnastike; usvajanje predčitačkih vještina), potiče se razvoj neverbalnih komunikacijskih sposobnosti (prepoznavanje i izražavanje različitih izraza lica, emocija i gesti), te komunikacija kroz različite oblike stvaralaštva: scensko, glazbeno i likovno izražavanje.
Montessori pedagogija ima značajnu ulogu u svim našim programima za djecu, kako grupnim tako i individualnim.
Uloga Montessori odgojitelja usmjerena je na proširivanje dječjih interesa i kroz dosljednost u odgojnim postupcima na ponudi pripremljene (montessori) okoline koja potiče djecu u cjelokupnom razvoju s naglaskom na samostalno istraživanje okoline kroz neposredna iskustva i učenje putem interakcije sa socijalnom sredinom. Kao aktivni promatrač odgojitelj omogućava djeci da uz razvoj osobne individualnosti i socijalnog identiteta budu aktivni čimbenici vlastitog razvoja kroz ostvarivanje komunikacije s ostalom djecom.
Montessori pedagogija potiče razvoj upravo onih sposobnosti za koje dijete u određenom trenutku pokaže zanimanje. Maria Montessori (utemeljiteljica Montessori pedagogije) govori o razdobljima posebne osjetljivosti djeteta za određene aktivnosti i sklonosti (npr. za spretnost u kretanju, za red i pravilnost, za sitne detalje, za društveno ponašanje...).
Razdoblje posebne osjetljivosti djeteta za govor se javlja najranije, a traje dulje od ostalih.
Često mislimo da dijete usvaja govor bez nekog velikog napora, ili podučavanja okoline, ali ono nesvjesno, intuitivno, didaktičko ponašanje roditelja s jedne strane, i djetetova sposobnost upijanja ponuđenih sadržaja u određenom razvojnom periodu s druge strane, od presudnog su značaja ne samo za razvoj jezično-govorne komunikacije, već i cjelokupan razvoj djeteta.
Kroz sva područja Montessori pribora (praktični život, osjetilne sposobnosti, matematika, kozmički odgoj) potiče se djetetovo jasno izražavanje, stvaranje pojmova, logičko mišljenje.
A kroz cijelo jedno, posebno područje za poticanje razvoja govora i jezika obogaćuje se dječji rječnik, stječu se sposobnosti za ovladavanje vještinama čitanja i pisanja, upoznaju vrste riječi.
Velike mogućnosti izbora koje djetetu pruža ovakav način rada i samostalnost u radu s Montessori priborom, stvaraju čvrst temelj za razvoj sigurnosti u samog sebe, samopouzdanja koje je nužno ne samo za uspješnu komunikaciju već općenito za zdrav život svakog čovjeka.