Najvažniji zadatak djeteta u početnom školovanju je usvajanje vještina čitanja i pisanja. Za pravilan razvoj čitačke vještine nužna je priprema koja započinje od treće djetetove godine, a ovisi o tome koliko i kako odrasli okružuju dijete pisanim sadržajima. Priprema podrazumijeva postupno usvajanje predčitačkih vještina koje su preduvjet za usvajanje čitanja. Razvijenost (nerazvijenost) predčitačkih vještina mogu nam biti jasan znak hoće li dijete imati teškoće u usvajanju čitanja.
Predčitačke vještine podrazumijevaju osjetljivost za smisao i karakteristike pisanog jezika, a dijete ih usvaja postupno i kroz igru.
Između 2. i 3. godine prepoznaje da netko upravo čita ili piše, tj. svjesno je da iz čitanja proizlazi poruka.
Između 4. i 5. godine postaje svjesno razlike u slovima, javlja se svijest o smjeru pisanja s lijeva na desno i odozgo – dolje, usvaja pojmove kao što su slovo, riječ, točka, postupno se pojavljuje osvještenost glasovne strukture riječi.
Između 5. i 6. godine naglo se poboljšava zamjećivanje glasovne strukture riječi što je osnova za razvoj čitačke vještine. Sada je dijete spremno na igru rastavljanja riječi na glasove, uživa u rimi (voli pjesmice).
Između 6. i 7. godine dijete spoznaje da za svaki glas postoji dogovoreni znak – slovo i tada je spremnost za čitanje na vrhuncu.
Preduvjeti za nesmetan razvoj predvještina čitanja i pisanja su: uredan govorno-jezični razvoj, sposobnost razumijevanja onoga što govori, govora drugih, razumijevanje sadržaja priče, izgovor glasova do šeste godine mora biti uredan, a rečenica uredne gramatičke strukture. Važno je da je dijete zainteresirano za crtanje i pisanje, da ima urednu pažnju i koncentraciju i da je motorički spretno. Dijete prije polaska u školu dobro pamti i lako uči pjesmice te stvara i uočava rimu.
Predvještine čitanja i pisanja se mogu poticati kroz različite aktivnosti i igru: igre zvukovima (obraćanje pozornostina zvukove i njihove značajke – istraživanje zvukova u prirodi, oponašanje i imenovanje zvukova), igre brojalicama, opisivanje slika, prepričavanje doživljaja, uočavanje rime, igre glasovima i riječima (kojim glasom počinje riječ, raščlanjujte riječi na glasove (lav – l_a_v, miš – m_i_š), sastavljajte glasove u riječi.
Važno je naglasiti da je kvalitetna okolina ona koja pridonosi razvoju predčitačkih vještina. Dijete mora biti okruženo odraslima koji čitaju, pišu i pismeno komuniciraju s ostalima, te biti uključeno u te aktivnosti (čitanje priča).
Roditelji često imaju nedoumice glede pripreme djeteta za školu. Često se pitaju kada početi s poučavanjem čitanja pa treba naglasiti da brigu o razvoju predčitačkih sposobnosti treba započeti u 3. godini, ali nikako ne sustavno, nego kroz svakodnevne dječje aktivnosti i igre. Najbolje je da dijete samo pokaže je li spremno za učenje čitanja prije škole ili pak na početku prvog razreda. Također ih muči što čitati djeci? Roditelj će ispravno postupiti ako posudi slikovnicu u knjižnici – na govorni, estetski i misaoni razvoj djeteta djelovat će pozitivno samo dobra, umjetnički oblikovana i napisana slikovnica. Vrlo često se pitaju mogu li bajke prepune jezovitih opisa,grubosti i okrutnosti naškoditi djeci?
Istraživanja su pokazala da horor-bajke imaju pozitivnu ulogu u socijalizaciji djeteta jer nude jednostavan uvid u dobro i zlo i uvjeravaju dijete da će pobijediti dobro nad zlim i da će dobro biti nagrađeno!
Na kraju možemo zaključiti da je za razvoj čitačkih vještina najvažnija kvalitetna okolina, a to je takvo okruženje koje pridonosi razvoju predčitačkih vještina. Nisu poznati nasljedni čimbenici koji pridonose većoj ili manjoj sposobnosti za usvajanje čitanja. Roditelji stvaraju temelj budućeg razvoja predčitačkih vještina. Dakle, razgovarajte s djetetom u svim životnim situacijama, neka vaš govor bude jasan, jednostavnijih rečeničnih struktura i razumljiv djetetu.
Mirela Anđelić, prof. logoped