Brain Gym pokreti predstavljaju niz jednostavnih i ugodnih pokreta koji potiču iskustvo učenja cijelim mozgom. Brain-Gym-PeopleOsobito su učinkoviti u području školskih vještina jer omogućuju pristup ranije nedostupnim područjima mozga. Smatra se da dugotrajno ponavljanje i uvježbavanje gradiva dovodi do isključivanja pojedinih dijelova mozga koji su bitni za cjelovito učenje. Prirodna su i zdrava alternativa napetostima i pomažu u prevladavanju većine teškoća u učenju. Brain Gym metodu razvili su Paul Dennison i Gail Dennison 1970. u Americi. Tri su osnovna pravila Brain Gyma:

  1. Učenje je prirodna aktivnost koja donosi radost i traje cijeli život.
  2. Teškoće ili tzv. “blokade u učenju” nisu ništa drugo do nemogućnosti nošenja sa stresom i neizvjesnošću novih zadataka.
  3. Svi smo mi na neki način “blokirani” jer nismo naučili kako se kretati.

U našem društvu uvriježeno je mišljenje da mozak može obavljati svoje funkcije neovisno o tijelu. To je nemoguće jer su sve intelektualne funkcije koje obavlja mozak ugrađene  u tijelo. Tijelo ima integralnu funkciju u svim intelektualnim procesima od početka života u maternici pa sve do starosti. Znači da se mišljenje i učenje ne događaju  samo u glavi. Naši pokreti zapravo dovode do rasta mozga. Upravo su to razlozi razvoja Brain Gym metode. Dakle, metoda počiva na rezultatima proučavanja mozga i utjecajem pokreta na rad mozga i procese učenja. U Hrvatskoj ovu metodu najviše provode dr. Darko Novosel i dr. Tatjana Novosel-Herceg u Varaždinu.

Kako učimo?

Učenje nastaje tijekom interakcije sa svijetom. Mozak ne može učiti sam. Drugi dijelovi tijela dobavljaju mu informacije. Oči, uši, ruke i noge isto su tako organi za učenje. Oni dovode osjete iz vanjskog svijeta u mozak. Oštećenje jednog ili više osjetila može dovesti do smanjene sposobnosti učenja. Teškoće učenja također mogu uzrokovati  rizične trudnoće i porodi, bolesti majke u trudnoći i bolesti djeteta u najranijoj dobi, usporen psihomotorni razvoj djeteta i nepravilna prehrana. Sve je više djece s kombiniranim teškoćama (hiperaktivnost, disleksija, disgrafija, lošija fina i gruba motorika, držanje olovke, držanje tijela, sjedenje, slabija koncentracija, pažnja i pamćenje…) zbog ograničavanja motoričkih igara.

Upravo se tada preporučuju Brain Gym vježbe koje usklađuju funkcioniranje svih područja mozga i općenito sustava tijela i uma te  vode poboljšanjima: opće motoričke koordinacije, koncentracije i pamćenja, čitanja, pisanja, jezičnih i matematičkih vještina, organizacijskih vještina, logičkog mišljenja i razumijevanja, emocionalne ravnoteže i  smanjenju hiperaktivnosti i napetosti.

Brain Gym vježbe obuhvaćaju tri vrste pokreta, a to su pokreti koji dijele tijelo na lijevu i desnu stranu (lateralizacija), pokreti koji dijele tijelo na prednju i stražnju stranu (fokusiranje) i pokreti koju dijele tijelo na gornji i donji dio (centriranje).

Evo nekoliko vježbi koje utječu na vještine učenja (čitanje i pisanje, matematika) te na poboljšanje koncentracije, ravnoteže i koordinacije:

LIJENE OSMICE – Izvodi se od središnje točke osmice suprotno od smjera kazaljke na satu, tri puta svakom rukom odvojeno, a zatim objema zajedno.

Utjecaj na školske vještine: mehanizam čitanja, prepoznavanje simbola za dekodiranje pisanog jezika i razumijevanje pročitanog.

Utjecaj na um i tijelo: opuštanje očiju vrata i ramena, poboljšanje koncentracije, ravnoteže i koordinacije.

DVOSTRUKO ŠARANJE– učenik slobodno crta na velikoj ploči širokim pokretima ruku (obje ruke istovremeno)

Utjecaj na školske vještine: praćenje uputa, dekodiranje i kodiranje pisanih simbola, pisanje; glasovna analiza; matematika.

Utjecaj na um i tijelo: svijest o lijevom i desnom, bolji periferni vid, svijest o tijelu, koordinacija i specijalizacija ruku i očiju, poboljšanje sportskih i motoričkih vještina.

KRIŽNO GIBANJE – izvodi se naizmjeničnim dodirivanjem lijeve i desne ruke suprotnim koljenom.

Utjecaj na školske vještine: glasovna analiza, pisanje, slušanje, čitanje s razumijevanjem.

Utjecaj na um i tijelo: poboljšanje koordinacije lijevo-desno, poboljšanje disanja i izdržljivosti, poboljšanje prostorne koordinacije i orijentacije, poboljšanje sluha i vida.

Mirela Anđelić, prof. logoped